Svaka osoba starija od 30 godina ima između 10 i čak 40 mladeža. Njihov broj raste sa godinama, i izlaganjem suncu, a hormonalne promene tela, poput trudnoće, takođe se mogu odraziti na povećanje njihovog broja. Mladeži mogu biti bezopasni, ali mogu predstavljati i estetsku i zdravstvenu smetnju.

Kako o njima ne biste imali predubeđenja koja se graniče sa sujeverjem, i kako biste uvideli da svaku promenu ovog tipa na sebi možete imati pod kontrolom, u ovom tekstu pričaćemo o mladežima i savremenim tretmanima, poput radiotalasne tehnike kojima se na bezbedan način možemo rešiti neželjenih mladeža.

Šta su zapravo mladeži

Mladeži su zapravo samo jače pigmentirani delovi kože – oni na kojima se nagomilavaju pigmentne ćelije. Pojedine mladeže dobijamo po rođenju ili u prvim godinama života, a neki nam se mogu javiti i kasnije. Oni su pločastog oblika i mogu varirati u boji od svetlih do tamno kestenjastih. Možemo ih naći na trupu, koži lica, rukama i nogama, a ponekad i na delovima tela pokrivenim vlasima, poput kose i brade. Kada rastu, ove pločaste formacije postaju blago uzdignute.

Kako razlikovati opasan i bezopasan mladež

U situacijama kada na mladežu počne da nam se javlja crvenilo, osećamo svrab, bol ili promenu veličine ili oblika, to treba da shvatimo kao signal da je krajnje vreme da odemo na pregled mladeža. Ipak, nekad je bezbednije ne čekati da se problemi dogode, već preventivno i redovno treba pregledati mladeže.

Pregled mladeža

Pregled mladeža najsavremenijim metodama podrazumeva pregled dermoskopijom. Dermoskopija, za koju možete čuti da se pominje i pod imenima epiluminescentna mikroskopija ili imerziona dijaskopija procedura je tokom koje se na kompletno neinvazivan način utvrđuje stanje naših mladeža.

Ovaj bezbolan metod od velike je važnosti za rano otkrivanje melanoma kože. U toku nje, koristi se optički instrument dermoskop, budući da se veliki broj opasnih promena na mladežima i ne može uočiti golim okom. Na mladež se tokom procedure pregleda nanosi ulje ili gel koji čine njegovu anatomsku strukturu vidljivijom.

U slučaju da deromoskopija pokaže maligne promene na mladežu, stručnjaci će nam sugerisati njegovo uklanjanje. Ova procedura pregleda može se obavljati učestalo – na jedan do tri meseca razmaka, kako bi se redovno pratilo stanje mladeža i drugih kožnih promena.

Procedura uklanjanja mladeža

Razlozi za uklanjanje mladeža mogu biti dvojaki. Nekih mladeža ćemo želeti da se rešimo iz čisto estetskih razloga, ili jer nam se nalaze na delu tela gde postoji stalna opasnost da ih nečim ”zakačimo” i povredimo. Drugi razlog za uklanjanje mladeža može biti sumnja da je on potencijalno opasan za naše zdravlje, ili potvrđena sumnja – zahvaljujući dermoskopiji.

Postoji duboko uvrežen mit da diranje mladeža i njihovo odstranjivanje može da štetno utiče na naše zdravlje. Ovo je kompletno netačno i dijagnostifikacijom i uklanjanjem preveniramo sve moguće zdravstvene opasnosti od mladeža. Radioskopija je kompletno bezbolna laserska procedura koja se koristi u dermatohirurgiji i plastičnoj hirurgiji. Uklanjanjem mladeža na ovaj način ožiljci gotovo da ne ostaju, ili se vide minimalni tragovi procedure. Osim toga što uklanjanje mladeža radiotalasima ne ostavlja tragove poput krvarenja, ono je i bezbolno i precizno. Procedura traje svega 20 do 30 sekundi.

Proces oporavka

S obzirom na to da tokom odstranjivanja mladeža radio talasima nema krvarenja, tkivo se veoma brzo oporavlja i tretirana regija kože zarasta brzo i lako, pa se ubrzo možemo vratiti svojim svakodnevnim obavezama, bez dugotrajnog procesa oporavka kakav nam je potreban za neke druge zahvate.

Za razliku od ranijih epoha, o mladežima više ne moramo da nagađamo i da sami tumačimo da li oni predstavljaju opasnost po naše zdravlje ili ne. Sa razvojem laserskih tretmana, ali i detaljnih pregleda dermoskopijom, mladeži u dvadeset prvom veku ne treba da predstavljaju nikakav bauk, i njihovo redovno pregledanje i držanje pod kontrolom imperativ je zdravstvene prevencije, a ne samo estetskih korekcija.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *