Koliko možete da uštedite u ovdašnjim vremenima? Odgovor mnogih bi možda bio i da nije moguće, posebno usled krize koja se konstantno uvećava, panike koja se svetom širi zbog nestašica, pa to utiče i na pojavu da mnogi novac ostavljaju kod sebe, te se ne odlučuju da poklone poverenje bankama. Ali, da li je to pametna štednja?

Neka prošla vremena i nestabilnosti učinile su da nastane period kada se bankama nije poklanjalo poverenje tako lako, međutim, brojne promene, stabilizacija, omogućili su da bez briga svoja finansijska sredstva možete čuvati u okviru određenih paketa dinarske ili devzine štednje, a u ovom trenutku je to i „dobar posao“ budući da su banke podigle kamatne stope na štednju. 

U vreme krize kamate na štednju rastu

Oni koji pomnije prate berze, dešavanja u svetu i kod nas, ali i pravila koje banke donose, uvideli su da su odjednom uvećane kamate na štednju. Ne postoji faktor iznenađenja u takvoj odluci većine banaka. Prema prethodno oprobanom scenariju, u vreme svetske krize, potrebno je da se sredstva nalaze na računima banaka, što održava privredu i samu državu stabilnijima. Iz tog razloga se i kamatne stope povećavaju kada je u pitanju štednja, što je najbolji način da veći broj pojedinaca i privrednika svoja sredstva polože na šteddnim računima. 

Nakon perioda koji je COVID-19 izmenio u odnosu na sve poznato i do sada viđeno, mnogi su stali sa poslovanjem, zaustavili svoj rad, ali je s druge strane nastao veliki broj onih koji su uštedili na mnogim izdacima, troškovima, koji nisu morali duži vremenski period da se isplaćuju. Sa ušteđenim finansijskim sredstvima, uz kamatne stope koje su u bankama trenutno dostupne, kroz određen period može da se ostvari velika zarada u odnosu na uplaćen iznos na račun štednje. Pitanje nije da li treba štedeti, već samo koji vid štednje odabrati.

Flex ili oročena štednja – devizna ili dinarska štednja?

Statistike govore i dalje da se klijenti u našem regionu većinski odlučuju za deviznu štednju. Devizama se uvek veruje više, budući da se smatraju stabilnijima, ali štednju valja prilagoditi sebi. Ukoliko primanja ostvarujete u dinarima, bespotrebno je gubiti novac u samoj kursnoj razlici da bi se kupile devize. Isto važi i za devizna primanja. Ono što valja proveriti u samom poslovanju banke jeste kakve pogodnosti daju za određene devize, pa u tom smislu kada ima dobitka, onda se odlučiti za neku posebnu valutu.

Danas su dostupne oročena i flex štednja. Oročena štednja je odavno poznata kao način čuvanja novca na određeni period, tokom kojeg je nemoguće sredstva podizati sa računa, dok je flex štednja u tom pogledu fleksibilna, pa ima i manje kamatne stope zbog pogodnosti koju pruža klijentima kroz raspolaganje novcem i u toku štednje . U odnosu na to da li želite da ostvarite veću zaradu kroz štednju i da li su vam sredstva potrebna u svakom momentu ili ne, odredićete i koji vid štednje je povoljan za vas. A kakve su kamatne stope u bankama?

Kamate na štednju u bankama

Kamatne stope se razlikuju od samog vida štednje i perioda na koji se novac štedi. Erste banka nudi štednju koja u periodu oročenja na dve godine iznosi i do 2,00% nominativne i efektivne kamatne stope za dinarsku štednju, dok je nominalna u rasponu do 0,20% za deviznu štednju, a efektivna do 0,17%. Među najpovoljnijim uslovima štednje može se izdvojiti ProCredit banka u kojoj nominativna kamatna stopa iznosi 1,4%, a efektivna 1,18% za oročenu štednju na 25 meseci, dok se za period od 12 meseci smanjuje na nominativnu  kamatnu stopu 1,25% i efektivnu kamatnu stopu 1,06%. Banca Intesa daje slične uslove kao Erste banka, nudeći mogućnost štednje u više različitih valuta. Nominativna kamatna stopa za oročenu štednju kreće se od 0,10% do 0,20% dok je efektivna kamatna stopa u rasponu od 0,09% do 0,17%.

Kako odabrati banku za štednju?

Proces štednje u vreme krize koja je globalna može da donese stabilnost u poslovanju ili privatnom životu upravo zbog povećanja kamata koje su deo celog procesa „lečenja“ svetske ekonomije. Ono što je važno jeste odabir stabilne banke, banke koja u periodu krize i stagnacije nije pokazala posustajanje u radu, spajanje sa drugim grupama, gašenja, što je najbolji pokazatelj uspevanja održavanja stabilnosti i u vremenima kada je to predstavljalo luksuz. Na taj način ćete i sami znati da ste osigurani i bezbedni u svakom momentu, te da ne postoje rizici od bilo kakvih gubitaka.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *