Kada je ekonomska situacija u nekoj zemlji tokom dužeg vremenskog perioda u najboljem slučaju siva, građanima put do nekog dodatnog novca nije baš jednostavan. A s obzirom na to kolike su plate, čak i za neke osnovne stvari potreban je dodatni novac, jer plata već dugo ovde nije dovoljna za pristojan život.

Ljudi koji imaju niska, ispodprosečna (pa čak i manja od „minimalca) primanja ili koji nisu prijavljeni, rade „na crno“, nisu ciljna grupa banaka. Možda bi neko na prvu lotptu rekao „utoliko bolje“, ali nije baš tako. Na žalost, bez banaka je vrlo teško dođi do neke iole ozbiljnije svote novca. A novac će pre ili kasnije biti potreban, i to ba onda kada ste u škripcu. Ili se pokvari šporet, ili nešto u stanu mora da se sanira, ili sa automobilom nešto nije u redu. Da ne govorimo o većim poduhvatima, poput kupovine stana, vozila ili neke mašine za počinjanje biznisa.

Svi su ljudi svesni da kreditno zaduživanje na kraju košta „ko svetog Petra kajgana“, ali su takođe svesni da bez kredita nikad sebi ne bi mogli da priušte nešto od pomenutih stvari. Jer zaista, malo ko raspolaže dovoljnom količinom keša za tako nešto. Na žalost, veliki broj ljudi ne raspolaže dovoljnom količinom novca ni za mnogo manje stvari. A opet, i njima je novac podjednako potreban. Oni kod banaka nemaju nikakve šanse da dobiju pozajmicu i upravo to je razlog što u potrazi za pozajmicom odlaze u neku od zalagaonica. Zalagaonica u Beogradu ima dosta, ali je potrebno malo istražiti i naći pravu.

Kako radi zalagaonica

Principi rada na kojima počivaju zalagaonice suštinski se ne razlikuju mnogo od onih po kojima funkcionišu banke. Čak slobodno možemo reći da su zalagonice bile nek vrsta prabanaka, njihova preteča. Dakle, starija su institucija. Kao i kod banke, zalagaonica će, da bi vam odobrila neku pozajmicu, tražiti da stavite neki vredan predmet kao zalog. Neka vrsta hipoteke, možemo reći. Ukoliko u dogovorenom roku ne vratiti novac koji ste pozajmili, založni predmet postaje vlasništvo zalagaonice, koja će ga kasnije prodati i „namiriti“ dug.

Ukratko, nekome je potreban novac, ne može da ga dobije u banci i ostaje mu zalagaonica. Tu nudi neku vrednost u zalog, kao što je zlatni nakit, tehnička roba, nameštaj, neki antikvitet ili umetnička slika i tome slično. Rečju, nešto  što ima prodajnnu vrednost.

Zalagaonica preko svog stručnog lica procenjuje vrednost predmeta i u zavisnosti od toga nudi određeni iznos koji vam može dati na zajam. Ako vam odgovara, potpisujete ugovor kojim se određuje rok za vraćanje pozajmljenog novca, kao i visina kamate. Kada vratite pozajmicu, zalagaonica vam vraća predmet koji ste ostavili kao zalog.

Druga mogućnost je da zalagaonici prodate neku vrednu stvar i da za to dobijete novac. Posle toga nemate više nikakvih obaveza. Zalagaonice otkupljuju zlato i srebro u bilo kom obliku, antikvitete, nameštaj, tehniku, a neke čak i automobile.

Zašto se ljudi obraćju zalagaonici kada im je hitno potreban novac

Za dobijanje bilo kakve pozajmice kod banke potrebno je ispoštovati određenu proceduru, koja može dost da potraje. S druge strane, zalagaonica isplaćuje novac odmah, pa se zato njoj često obraćaju oni kojima je novac potreban hitno.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *