Student za racunarom

U svakoj oblasti postoje neke urbane legende koje mnogi prihvataju bez nekog prevelikog udubljivanja, tako i u oblasti računara.

Ako kompjuter koči i sporo radi – sigurno je virus! Ako kupim Mac – neću imati tih briga, Mac-ovi ne kače viruse! Šta me briga za hakere – ja nemam ništa da krijem!

Objasnićemo i razmotriti nekoliko ovakvih i sličnih pretpostavki koje mogu biti, ali često i prečesto – nisu tačne!

PC koji radi sporo ima virus

Ne mora da znači da Vaš kompjuter sporo radi jer ima virus.

Naravno, virus može biti problem. Spyware ili malware može takođe učiniti da vas kompjuter sporije radi.

Ali, postoje mnogi drugi razlozi zbog kojih kompjuter može raditi sporije.

  1. Možda imate mnogo programa koji startuju kada se pali Vaš kompjuter. Možete ukloniti ili isključiti programe koji se pale zajedno sa kompjuterom.

2. Mnogi programi rade u pozadini na Windows-u. Možete otvoriti task manager i videti koji programi rade u pozadini i koliko resursa koriste.

3. Antivirusni program ili neka druga bezbednosna aplikacija radi u smislu da trenutno skenira računar. Zbog toga je PC usporen. Ako antivirus trenutno skenira kompjuter, pustite ga da završi, a onda pogledajte da li se brzina računara popravila.

4. Privremeni fajlovi ili junk fajlovi zauzimaju previše prostora na hard disku. Vašem kompjuteru je potrebno minimalno 200 do 500 megabajta slobodnog prostora na hard disku da bi mogao da se “kreće” i radi sa fajlovima.

5. Vaš kompjuter nema dovoljno RAM memorije da radi sa svim programima. Ako vaš kompjuter mora da koristi tzv. Swap memoriju sa hard diska da bi imao dovoljno memorije da upravlja programima radice sporije. 

6. Kompjuter je jednostavno star i zato radi sporo. Novi programi traže više memorije, jači procesor, bolju grafičku – a Vi to sve ili nešto od toga nemate. Možete uraditi nadogradnju memorije, hard diska, grafičke kartice. Ako to ipak ne pomaže, možete angažovati servis računara da Vam sklopi konfiguraciju po želji. To je verovatno najbolji način kupovanja računara. 

MAC računar ne može da zakači virus

Mnogi Apple korisnici veruju da je njihov Mac imun na viruse. Kamo sreće da je to slučaj!

I Mac računari dobijaju viruse, ali oni su jednostavno manje targetirani nego PC. Zašto? Zato što ima mnogo više računara na Windows-u. Kriminalcima je lakše da prave viruse i maliciozne softvere za Windows prosto zato što većina ljudi koristi Windows.

Mac je fantastična mašina, ali za većinu ljudi puno košta. Ako poraste broj Apple računara na tržištu, možete biti sigurni da će tako da porastu i pretnje za Mac.

Isto kao i Windows, Apple radi na zaštiti svojih korisnika od virusa, ali ipak morate biti oprezni prilikom download-a ili kada klikate na linkove sa nepoznatih sajtova.

Windows registry baza mora redovno da se čisti da bi PC radio kako treba  

Kompanije koje prodaju softver za čišćenje registri baze poput CCleaner, Registry Cleaner kažu da skeniranje Windows registra i brisanje nepotrebnih fajlova iz njega može da ubrza rad računara i pomogne da se izbegnu sistemske greške.

Ove aplikacije pronalaze nekorišćene registri ključeve, fajlove i bilo šta što je nepotrebno što treba ukloniti.

Zvuči dobro i korisno, ali da li je to zaista tačno? Samo ćemo navesti činjenicu da sam Microsoft nije objavio svoj sopstveni registri čistač. 

Zašto? Zar svi ti programeri u Microsoftu nakon svih ovih godina od kada postoji Windows nisu primetili da je ovako nešto potrebno? Ili je razlog možda zato što zaista nije neophodan? 

Još gore, ako krenete sami da čistite vašu registri bazu, a ne znate šta radite možete napraviti ozbiljne probleme na vašem računaru. 

Preporuka: nemojte čačkati po Windows Registry bazi niti Vam je potreban softwer za njeno sređivanje.   

Baterija na laptopu će duže trajati ako se prazni do kraja pre novog punjenja 

Još jedna zastarela pretpostavka koja danas jednostavno nije tačna.

Ovo jeste nekada bilo tačno. Ali u svetu novih tehnologija samo 5 ili 10 godina je ogroman period vremena.

Laptopovi su do nedavno koristili Nikl kadmijum baterije. Ove baterije su imale problem sa takozvanim memory efektom.

Ako bi se baterija nekoliko puta praznila i punila u određenoj tački, ona bi zapamtila tu tačku u budućnosti i ne bi išla dalje od te tačke.

Recimo baterija je bila 30% puna i Vi ste tada krenuli da je punite. Uradili ste tako nekoliko puta i baterija je zapamtila taj nivo. Sada više neće da se spušta ispod 30%, samim tim smanjio joj se kapacitet.

Novi laptopovi dolaze sa novom vrstom baterija gde je ovaj problem otklonjen. Llitijum jonskih baterije ne pate od ovog memory effecta.

Čak štaviše, one funkcionišu bolje kada se delimično pune umesto da pustite da vaše baterija se isprazni do kraja.

Briga me za hakere, nemam šta da krijem

Neke osobe iz neznanja tako razmišljaju. Zašto bi mene neko hakovao? Ko sam ja, običan, prosečan čovek, nemam ništa značajno što bi nekom bilo zanimljivo.

Ipak, jedan od velikih problema danas jeste krađa identiteta. Ona se može desiti svakome koje se potpuno opusti i misli “neće mene, ja nemam šta da krijem”.

Bezbednost na internetu bi trebalo da bude prioritet za svakoga, a ne samo za firme.

Hajde da to kažemo na ovaj način.

Ljudi često nisu svesni toga šta sve imaju na svom računaru. Nekada davno u nekom trenutku bila Vam je potrebna skenirana lična karta ili pasoš. Obavili ste posao, ali oni su ostali u nekom folderu.

Možda Vam je neki prijatelj ili član porodice tražio broj Viza kartice, pa ste mu poslali. I za to je ostala slika negde u nekom folderu…

Sad već sigurno razumete šta hoćemo da kažemo.

Jednom kada kradljivci imaju Vaše lične informacije oni mogu da izvuku pare sa Vašeg bankovnog računa, koriste kreditne kartice, plate lečenje u nekoj bolnici, a mogu i da daju Vaše ime policiji umesto svog! Ove stvari se zaista dešavaju i nemojte se smejati i misliti da je to negde “tamo daleko, nekim drugim ljudima…”.

Jedan poznati haker je napisao knjigu u kojoj je objasnio kako je targetirao svoje žrtve. Podatke o njima nije krao samo upadom u računar, već i praćenjem i krađom, kako bi došao do svih potrebnih informacija za krađu identiteta.

Ali ne samo ovaj primer koji je više nego očigledan. Hakeri imaju razne načine na koje mogu da profitiraju od vaših podataka.

Takođe, ne radi se samo o podacima.  Mogu da iskoriste Vaš računar da postane deo podmreže ili da koriste Vaše informacije kao most kada ciljalju neki biznis sistem.

Šta raditi da se zaštitimo?

Pre svega, biti svestan da ovo postoji. To je već početak da pazimo šta radimo. Obavezno koristite antivirusni softver na računaru, preporuka da ima i firewall u sebi. Pazite koje fajlove otvarate. Koristite jake šifre. Preporuka za program LastPass koji pamti sve šifre u sebi, a Vi samo jednu, glavnu.  

Nadamo se da ste u tekstu naučili nešto novo i da ćete informacije ovde predstavljene iskoristiti svakodnevnom životu. Ako Vi imate neki savet ili znate za neku sličnu rasprostranjenu pogrešnu pretpostavku, pišite u komentarima ispod teksta.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *