Bobičašto voće poreklom iz Severne Amerike nama danas poznato i dostupno zahvaljući Indijancima. Zdravo je i sve je popularnije na našim prostorima. Reč je o aroniji.

Poznata nam je u tri boje: crna, crvena i tamnoljubičasta. Možda možete pogoditi da se treća vrsta aronije dobija ukrštanjem crne i crvene bobice.

Čudnovata, pomalo divlja, neustrašiva i zdrava voćka, ako ne i najzdravija. Zato ostanite sa nama nekoliko minuta i pročitajte zašto je dobro da uvrstite aroniju u svoju ishranu, a načina za to je mnogo, samo treba biti kreativan. Verovatno ste dosad slušali o tome, ali ako vam možda neke stvari nisu najjasnije, ili ako želite da “utvrdite gradivo” ostanite sa nama, jer danas smo poetični.
Aronija, biljka koja je sebično sakupila svakojaka lekovita dejstva, a mi smo joj neizmerno zahvalni na tome.

Još jedan kraći podsetnik zbog čega je dobra aronija i zašto je treba uvrstiti u svakodnevnu upotrebu

Aroniju možete uvrstiti u svoju ishranu bilo u vidu sveže aronije koju možete tako jesti ili kao osušeni plod koji je maltene danas prisutan svuda. Postoje i interesantni načini na koje možete iskorisiti aroniju, na primer možete medenjake, kolačiće i mafine praviti sa aronijom, isto kao što to činite na primer sa suvim grožđem, malinom, višnjom ili brusnicom. Tako možete zavarati decu da probaju aroniju ukoliko ne žele svežu da jedu zbog njenog slatko-kiselog ukusa, a nekada gorkog ili im se ne dopada sok. Aroniju možete ubacivati u smuti ili šejk, poznati su likeri i rakije od aronije, a najviše sok od aronije koji se svima preporučuje zbog svojih lekovitih svojstava.

Aronija je danas veoma pristupačna kod nas, tako da više nema muke sa njenim nalaženjem, zato koristite ono što vam priroda nesebično daje. Ništa teže nije ni da sami posadite aroniju u svoju bašticu, jer ona ne zahteva previše pažnje, odlično podnosi niske temperature, ne napadaju je insekti, tako da ste mirni po pitanju neke vrste obaveze oko nje. Aronija rađa tri godine sadnje, a njeno stablo će svake godine biti više i više, a njen plod bolji, sočniji i bogatiji.

Kako se pravi sok od aronije?

Ispijanjem jedne čašice dnevno pola sata pre doručka eliminišete brojne loše bakterije u organizmu i sprečavate pojavu infekcija. Matični hladno ceđeni sok od aronije se pije najviše tri puta dnevno u manjim količinama, najbolja srazmera je rakijska čaša. Od aronije možete praviti džem i slatko, ali ispašće vam manje količine, zato je možda bolje da aroniju iskoristite na drugi način, jer će vam za jednu teglu slatka, a naročito džema biti poveća količina aronije.

Zašto je to tako? Zato što aronija u sebi sarži malo vode, tako da se od nje ne dobija puno soka, zbog čega se prilikom pravljenja soka preporučuje zamrznuta aronija, jer će kao takva pustiti više soka. Kada pravite sok nemojte dodavati šećer, možete eksperimentisati sa limunom i đumbirom, ali aronija sama po sebi vam je dovoljna. Od kilograma aronije možete dobiti svega 700 ml i to ako imate sreće. Sok možete dobite korišćnjem blendera, sokovnika ili secka, kao i tradicionalnom metodom gnječenjem. Aronija je odlična u borbi protiv gripa i virusa, poznata kao antioksidans, a pored toga sadrži i antikancerogeno dejstvo.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *