Sa problemom kile ili trbušne hernije susreće veoma veliki broj ljudi, a operacija kile je jedna od najčešće izvođenih. I pored činjenice da se radi o rutinskoj operaciji, veliki broj osoba sa ovim problemom, naročito starijih, izbegava je zbog straha ili nedovoljno informacija. Razloga za izbegavanje operacije kile nema, naročito zbog upotrebe novih materijala i tehnika izvođenja.

Šta je kila?

Stomačna kila ili hernija je ispupčenje tkiva iz unutrašnjosti stomaka koje je „propalo“ kroz otvor na trbušnom zidu. Kilu može da čini trbušna maramica (kilna kesa), tanko crevo, debelo crevo, slepo crevo i masno tkivo oko organa. Kile mogu biti različito izražene i različite veličine. Neke kile su vrlo male i po običaju bolne, nekada i opasnije, dok su druge veće, primetnije, ali ne stvaraju bolove. Manje kile, naročito femoralne nose veći rizik od komplikacija i vrlo je bitno na vreme se javiti lekaru.

Kile mogu biti pupčane, femoralne, preponske, epigastrične, ventralne i unutrašnje (hijatus hernija). Najčešće kile su preponske (direktne i indirektne ingvinalne kile), u čak tri četvrtine svih slučajeva, zatim pupčane i femoralne. Sve kile treba uzeti za ozbiljno, bez obzira da li pacijent može sam kilu prstima da vrati u trbuh ili ne.

Kile nastaju usled disbalansa tonusa mišića trbušnog zida i napora kod svakodnevnih fizičkih aktivnosti. Nastaju na mestima gde je trbušni zid prirodno najslabiji usled starosti, bolesti ili operacija. Pupčana kila nastaje kada dođe do povećanja intraabdominalnog pritiska, obično kod vrlo gojaznih osoba, a može da bude i urođena. Preponske kile se često dešavaju osobama koje podižu veliki teret tokom bavljenja sportom ili ako posao to zahteva. Femoralna kila se uglavnom javlja kod starijih žena koje su imale više težih porođaja.

Lečenje kile

Dijagnoza hernije može da se ustanovi fizikalnim pregledom kod hirurga i ultrazvukom abdomena. U slučaju pojave komplikacija, uklještenja, rade se i drugi pregledi i laboratorijske analize. Komplikacije su vrlo često urgentna stanja kada je potrebno vrlo brzo hirurški reagovati. Jedini mogući vid lečenja je operacija kile. Što duže čekaju, pacijenti više rizikuju da dođe do uklještenja unutrašnjih organa, upale ili čak rupture creva i tako mogu ozbiljno da ugroze svoje zdravlje. Ove komlikacije mogu biti čak i životno opasne. Poželjno je da se operacija kile obavi ubrzo nakon što je kila otkrivena.

Nakon operacije kila se može vratiti (recidiv) kroz neko vreme i to se u prošlosti veoma često dešavalo. Sada se recidiv zbog beztenzione metode operacije vrlo retko dešava, kod manje od 0,5 posto slučajeva.

Beztenziona operacija kile

Operacija kile podrazumeva da se sve strukture koje čine kilu vraćaju u svoj anatomski položaj i da se kilni otvor trajno zatvara. Beztenziona metoda se najčešće koristi jer je pokazala izvanredne rezultate. Nekada je korišćena tenziona metoda operacije kile, što je značilo da se dva razdvojena kraja tkiva zatežu i ušivaju, te time onemogućavaju prolazak unutrašnjih organa kroz trbušni zid. Danas se primenjuje savremena beztenziona metoda koja podrazumeva korišćenje mrežice od biomaterijala.

Masno i vezivno tkivo prorastaju kroz mrežicu i dodatno je učvršćujući. Pacijenti odlično reaguju na postavljanje mrežice jer biomaterijal ne izaziva odbacivanje kao strano telo, a pacijent mrežicu ne oseća. Veličina mrežice i operativnog reza kod klasične operacije zavisi od veličine i pozicije kile.

Operacija se obavlja u spinalnoj ili lokalnoj anesteziji, ali se kod velikih kila ili ako pacijent tako želi, može obaviti i u opštoj anesteziji. Činjenica da opšta anesteziji najčešće nije neophodna je izuzetno dobra za starije pacijente koji zbog drugih bolesti ne mogu da se uvode u opštu anesteziju. Operacija kile uglavnom traje oko sat vremena.

Laparoskopska operacija kile se primenjuje kod manjih kila i omogućava da se sve pomenuto obavi kroz tri reza na veličine pet milimetara. Laparoskopska metoda je vrlo pogodna za pacijente jer omogućava znatno kraći oporavak, manji rizik od komplikacija  i manje bolove. Laparoskopska metoda se obavlja isključivo u opštoj anesteziji.

Oporavak i život nakon operacije

Ako se operacija kile obavlja u lokalnoj anesteziji pacijent nekoliko sati kasnije može da ide na kućno lečenje. Ako se koristi spinalna ili opšta anestezija pacijent se sutradan pušta kući. Pacijent nakon operacije treba da miruje najčešće oko desetak dana. Period oporavka ne podrazumeva promene u ishrani.

Tekst napisan u  saradnji sa hirurškom klinikom Hirurgija Dr Đoković

Maja Mijajlović

 

One Reply to “Operacija kile nije bauk i ne treba je odlagati!”

  1. Proslo je I’d operacije 7 nedelja .
    Imao Sam operacije preponske kile ugradjena mi je mrezica,
    Imam blagi bol u predelu Rane,,I u predelu prepone imam manji osecaj na dodir,slabo se krecem hodam I copan na nogu.
    Imao Sam Malo curenje iz Rane u 6 oj.nedelji
    Hirurg Mi je rekao da je neki cvor od konca pa je prorezao ranu I skratio cvor.
    Za sad previjam to mesto,sterilnom gazom I jodom.
    Molim recite mi nesto o mom slucaju

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *