Perlit je poslednjih godina doživeo ekspanziju kao dodatak u uzgajanju biljaka. Nikada nije više pažnje posvećivano baštovanstvu i cvećarstvu, nezi i brizi o biljkama, pa su rezultati takve posvećenosti dovele do toga da se u ovoj oblasti stalno istražuje i inovira, a inovacije su otišle do toga da se biljke više ne uzgajaju u zemljištu nego u vodenom rastvoru.

Usavršavaju se formule supstrata, mineralnih i bioloških djubriva, a jedno od najvećih otkrića je perlit, nastao od vulkanske stene zagrevanjema na veoma visokoj temperaturi, ima sposobnost da u dodiru sa vodom poveća svoju masu i do četiri puta, da tu vodu čuva kao u rezervoaru i biljkama otpušta samo onoliko koliko im je potrebno. Uz sve odlične prednosti koje biljkama daje perlit, cena je u drugom planu, u poredjenju sa njegovom neophodnošću u hidroponiji, uzgajanju biljaka u vodenom rastvoru, cena je faktor koji nije presudan.

Značaj perlita u hidroponiji

Mnoge će možda iznenaditi da se u razvijenim zemljama uzgoj povrća u plastenicima ne obavlja na tlu, da su veliki svetski proizvodjači hrane, zbog nedostatka kvalitetnog plodnog zemljišta, prešli na hidroponijsku proizvodnju, uzgoj biljaka u vodenom rastvoru. Deluje nestvarno, kao da su stotinama godina ispred uzgoja biljaka kod nas, medjutim, nije nemoguće, ima i ovde vesnika ovakvog načina proizvodnje, pa se očekuje da ih narednih godina bude sve više, a razlozi su što se tako eliminišu bolesti koje biljke ugrožavaju iz tla, smanjeni su troškovi pripreme zemljišta, i skraćuje se rok izmedju dve vegetacije, a prinosi su, na iznenadjenje, veći. Perlit je jedna od komponti koja omogućava da ovakav vid proizvodnje bude održiv, iako mu je prirodna namena da bude dodatak zemlji za cveće, njegova sposobnost da upija vodu i da je zadržava, a onda je otpušta kada je biljkama potrebna, doprinosi tome da je uzgajanje biljaka na ovakav način isplativo. Ovaj način proizvodnje se još uvek istražuje, postoje različita rešenja, a jedno od najrasprostranjenijih rešenja je gajenje u posudama, ali se često pribegava i gajenju u stiroporskim saksijama na sprat ili širokim olucima koji mogu biti položeni na tlo ili podignuti. Bez obzira o kojoj je tehnici reč perlit je idealan za hidroponijsko uzgajanje, pre svega zato što je sterilan supstrat i kao takav doprinosi da i biljka vegetira u sterilnom okruženju, perlit je i vrlo povoljan, pa kada se kupuje perlit, cena ne treba da bude briga.

U korak sa savremenom proizvodnjom hrane

Neophodnost savremenog društva je da prati trendove koje nameće ubrzan razvoj tehnologija, a one nisu mimoišle ni uzgajanje biljaka. Tradicionalisti će teško odustati od gajenja biljaka u zemljištu, ali će se sve više suočavati sa zagadjivanjem tog istog zemljišta, što će uveliko uticati i na proizvodnju i prinose. Moraće da odustanu od takve proizvodnje i okrenu se novim tehnikama poput hidroponije koju su u svom obliku primenjivali još Asteci, oni su još davno razumeli prednost uzgajanja u vodi, a danas je sve olakšano mnogim supstratima, posebnom perlitom koji je zbog svojih karakteristika idealan za hidroponiju. Ovakav vid proizvodnje tražiće i bolje stručnjake, pa će verovatno biti neophodna edukacija.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *