Kako biti bez viška kilograma, zadržati zdravlje krvnih sudova i celokupnog organizma ako parče pice ili krofna koštaju manje od pakovanja jaja ili 250 grama mesa? Ova pitanja muče mnoge koji pokušavaju da drže dijetu ili žive zdravo, u okviru svog budžeta.

Međutim, dok se situacija u cenovnom odnosu ne poboljša, ili barem dok ne uspemo da se oslobodimo nezdravih navika i izgovora (što je mnogo realnije očekivati), donosimo vam detaljan uvid u novčanu potrošnju prosečne osobe na dijeti, u toku samo jednog meseca.

Koje se namirnice kupuju na dijeti?

U ovom tekstu ćemo se, prvenstveno, baviti namirnicama koje su poželjne da se nađu u standarnoj dijeti svakog čoveka koji za tim ima potrebe. Dakle, u jedan takav plan ishrane ulazi obavezna kupovina mesa (proteina), jaja, zdravih masti, povrća i namirnica koje obiluju zdravim ugljenim-hidratima. U to, naravno shodno potrebama, ulaze i različiti suplementi, tablete za mršavljenje i pospešivači treninga.

Regularna dijeta u Srbiji (još uvek) ne podrazumeva raznorodne proizvode u sve popularnijoj veganskoj ishrani, za koje u našim hipermarketima treba izdvojiti mnogo veće svote novca. Tako za samo 250g kinoinog zrna treba platiti i do 400 dinara. Slična situacija je i sa čia semenom i drugim, egzotičnim žitaricama.

Cena suplemenata u Srbiji

Počnimo od ipak najjednostavnije grupacije u ovom tekstu, jer su cene suplemenata manje-više uvek iste. Zavisno od namere osobe koja drži dijetu ili vežbača, u plan ishrane se uvode različiti, čajevi, praškasti proteini, elektroliti i tablete koje obnavljaju rožne i hrskavičave tvorevine u telu.

Pakovanja praškastih proteina, nezavisno od proizvođača košta prosečnog vežbača od oko 1500 dinara (za kesu od oko pola kilograma), pa sve do 11.000 za kantu od 7kg. Kutija elektrolita od 1 kilograma u proseku košta oko 3000 dinara. Kutije raznih enzima za mesec ili tri meseca koštaju od 1500 do 3000 dinara, dok se vitamini plaćaju između 300 i 1500 dinara.

Koliko košta kilogram kvalitetnog mesa za dijetu?

Cena mesa (životinjskog proteina) u mesarama ili marketima može zavisiti od njegove vrste (dela tela životinje), klase, svežine, stanja u kom se nalazi (mleveno, odvojeno od kosti, na kosti ili odvojeno od žila). Ipak, razlika u ceni mesa od različitih životinja se po kilogramu (žive vage) ne razlikuje u značajnoj meri.

Pileće meso

Za kilogram pilećeg belog mesa (pilećeg filea) bez kosti morate da odvojite nešto manje od 500 dinara. Za kilogram tog istog mesa, samo na kosti, potrebno je čak do 100 dinara manje. Pileća krilca u proseku koštaju oko 200 dinara za kilogram, dok su batak sa karabatakom procenjeni na do 300 dinara.

Juneće meso

Juneće meso se, kao i svuda, smatra najkvalitetnijim životinjskim mesom, pa je, shodno tome, i cena junetine viša od cene pilećeg mesa. Pod tim, pre svega, mislimo na cenu junećeg buta (bez kosti i žila) koja godinama drži cenu do 800 dinara. Teleći but bez kostiju za kilogram, na primer, može u nekim objektima da vas košta i do 1200 dinara.

Otkoštena meso sa junećih pleća po kilogramu košta skoro isto kao meso sa buta, ili je za do 100 dinara jeftinije. Najjeftiniji delovi sa juneta su juneća leđa i meso sa i kraj rebara (sa kostima), gde prvo košta oko 600 dinara a drugo možete kupiti i po ceni od 500 dinara za kilogram.

Svinjsko meso i ostala masnija mesa

Kako ne podrazumevaju sve (popularne) dijete konzumaciju mesa sa niskim procentom masti, u ovu grupaciju ubrojićemo i svinjsko meso, jagnjetinu, roštiljsko meso i mesne prerađevine.

Kilogram svinjskog mesa sa kostima (sa vrata, leđa i grudi) košta do 500 dinara po kilogramu. Za 100 dinara više ceni se svinjski file i kare bez kosti. Kilogram jagnjetine (sa bilo kog dela tela) košta u proseku 650 dinara.

Roštiljsko, mleveno meso, bilo da je u formi ćevapa, pljeskavice, roštiljske kobasice ili je samo samleveno, koštaće vas do 400 dinara.

Suhomesnati proizvodi se razlikuju od proizvođača do proizvođača (a samim tim, verovatno, i do kvaliteta), pa tako za 100 grama pečenice, pršute ili neke kvalitetnije slanine treba izdvojiti novac u rasponu od 100 do 250 dinara. Slajs pakovanja su najčešće skuplja za do 80 dinara na količinu od 100g.

Riblje meso i proizvodi od ribe

Najskuplja riba je bio i ostao losos, čija cena za kilogram ide i preko 2000 dinara. Njega prate morske ribe, orada i brancin, sa cenama od 850 do 1200 dinara. Morski plodovi poput lignji, dagnji, rakova takođe spadaju u skuplje obroke, za čiju konzumaciju treba odvojiti skoro isti novac.

Ostale, masnije ribe poput skuše, šarana, soma, haringe, bakalara šetaju sa cenama od 450 do 800 dinara za kilogram, zavisno od proizvođača i kupujete li meso u ribarnicama ili iz zamrzivača.

Oslić se čini najjeftinijim ribljim mesom, s obzirom da je njegova cena već duži niz godina nepromenjiva, i iznosi oko 450 dinara za kilogram. Oslić je idealna namirnica životinjskog porekla ako želimo da se hranimo zdravo a jeftino.

Sardina u konzervi, opet, zavisno od proizvođača, biće vam naplaćena od 120 do čak 300 dinara po konzervi. Paštete od različitih vrsta riba, a najpre od tune i lososa koštaju u proseku od 80 do 300 dinara.

Zdravi UH koje dijeta voli

Zdave ugljene-hidrate obično tražimo na policama gde se nalaze ovsene, ražane, heljdine ili pirinčane kaše – odnosno pahuljice. Cena instant kesica (oko 60g) ovih kaša sa različitim dodacima i voćem iznosi do 70 dinara. Cena kese samih pahuljica zavisi od tipa žitarice, ali se može podvesti pod opseg cena od 80 do 200 dinara za 250grama proizvoda.

Musli i pahuljice u kartonskim kutijama se ne preporučuje zbog visokog sadržaja šećera i emulgatora, ali su ipak popularan doručak za mnoge osobe, te ćemo i njih uvrstiti u ovu grupu “zdravih namirnica”. Ako želite njih jesti, u proseku ćete za jednu kutiju proizvoda koji teži 250 grama morati da izdvojite između 250 i 500 dinara.

Pirinač zavisno od klase, dugog ili oblog zrna, ali i proizvođača, košta u proseku od 70 do 200 dinara za kilogram. Mada se neki poznati uvozni pirinči naplaćuju po ceni do 300 dinara za samo 500g.

Zdrave masti za dijetu

Rafinisana ulja i masti na dijeti su strogo zabranjene. Pod rafinisanim uljima podrazumevamo sva kupovna ulja i masti koja su u širokoj upotrebi, kao što su suncokretovo ulje i margarin.

Umesto njih, našem organizmu više prijaju maslinovo (hladnoceđeno, koje se koristi samo za salate, i ne treba ga zagrevati), ulje semenke grožđa, laneno ulje, kokosovo ulje ili neki kvalitetniji maslac. Maslac možete naći po ceni od 300 do 600 dinara, dok je flaša ulja od 1l znatno skuplja.

Međutim, veoma često se ta zdrava ulja mogu naći na popustima, za 550 ili 600 dinara po boci, a u “regularnoj” prodaji njihova cena dostigne između 1200 i 2000 hiljade dinara.

Cene povrća

Povrće igra veliku ulogu u održavanju dijete funkcionalnom, jer treba da nadoknadi osećaj sitosti koji ponekad izostaje, naročito u početku dijete, kada telo pokušava da se navikne na nedostatak šećera, masti i prostih ugljenih-hidrata. Cene povrća u našoj zemlji umeju da variraju od sezone do sezone, ali su umnogome konstantne (za kilogram):

  • Spanać i blitva su od taknih zeljastih biljaka najjeftiniji i mogu se kupiti po ceni do 200 dinara, dok je rukola veoma skupa, i njen kilogram iznosi skoro 800 dinara.
  • Glavica kupusa je oko 40 dinara, zelena salata oko 40 dinara, za kelj treba dati oko 120 dinara, ajzberg salata u pakovanju od 200g je oko 150 dinara.
  • Crni luk košta oko 50 dinara, crveni je duplo skuplji, dok cena belog luka po kilogramu ide i do 500 dinara.
  • Brokoli i karfiol se prodaju po cenama od 250 do 300 dinara.
  • Krastavac košta oko 110 dinara.
  • Prosečan kilogram paradajza košta oko 130 dinara, dok ćete za čeri paradajz morati da odvojite skoro tri puta više.
  • Krompir (beli i crveni) oko 50 dinara.
  • Cena paprike, u zavisnosti od boje, i vrste (babura) koštaće vas u proseku od 130 do 200 dinara.
  • Tikvice i patlidžan se u prodavnicama prodaju u opsegu cena od 70 pa sve do 300 dinara.

Kada se sve sabere i pomnoži, prosečan Srbin na dijeti potroši od oko 7500 do 1200 dinara, zavisno od prozivođača čije namirnice kupuje, i količine mesa i povrća. Sa druge strane, računica kojoj podležu “nezdravi” proizvodi koje biramo nad onim zdravijim bude mnogo veća kada se mesec završi.

Na vama je da li ćete i sutra kupiti picu ili kutiju obroka iz kineskog restorana, ili pakovanje jaja, nešto sira i paradajz – za iste pare, a od toga ćete imati ručak za nekoliko dana, vitkiji stas i mnogo bolje zdravlje.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *