Vreme demokratije donelo je mnogo slobode ne samo kada je odučivanje upitanju, već i kada su neke druge radnje u pitanju. Naime, nekada je špijuniranje bilo kažnjivo zakonom, a danas je veoma lako prisluškivati nekoga. Špijunska oprema nije mnogo zahtevna, pa vam je nekada samo potreban specijalni softver kako biste pratili nečije kretanje. Dok je smrt bila kazna za špijune tokom Drugog svetskog rata, danas su kazne jako male, pa ne čudi što ni brojni dokazi ne pomažu. Nove tehnologije i savremena špijunska oprema dovode do toga da je danas moguće pratit svaki korak žrtve bez imalo muke.

Praćenje mobilnog telefona, i spijuniranje Vibera lakše je nego ikada. Dok se pre nekoliko stotina godina moralo mnogo više potruditi oko šifrovanja poruka, sada to više nije slučaj. Opasnost koji donosi savremena tehnologija retko ko da ima na umu, jer su nekada postojale posebne šifre kojom su komunicirali špijuni i poruke su se presretali kako bi se otkrilo ko učestvuje u komunikaciji, međutim danas je sve to mnogo lakše i brže, samo je potrebna savremena špijunska oprema.

Jeste li znali da se za špijunažu može reći da je druga po starosti profesija kojom su se ljudi bavili? Istorija nudi brojne dokaze o tome da su se prisluškivala i špijunirala najpre plemena, zatim narodi, pa tek sa razvojem države došlo je do špijunaža mežu ovim grupacijama.

Najstarija ljudska profesija

A kako bismo definisali špijuniranje? Da li bismo prvo rekli da je to nelegalno prikupljanje informacija bez pristanka učesnika komunikacije? Svakako, treba imati na umu da je špijuniranje prikupljanje poverljivih informacija nezakonitim putem pomoću ljudi koji se često infiltriraju u neprijateljske redove i predstavljaju se lažnim imenom. Kada je reč o ovakvoj vrsti špijuniranja, napomenućemo da je reč o ljudskoj špijunaži, jer ljudi prikupljaju informacije, a kada se koristi špijunska oprema kako bi se presrele poruke, razotkrile šifre i kanali komunikacije onda se radi o signalnoj špijunaži. Upravo zahvaljujući razvoju novih tehnologija na značaju dobija moderna špijunska oprema, a sa njom i signalna špijunaža.

Da li se neko rodi da postane špijun ili to vremenom dođe samo od sebe? Ako se ima u vidu da je za mnoge profesije važno imati talent, jer slikar neće imati uspeha, ako nema oko za umetnost niti će pevač biti najbolji, ako nema glas za muziku, onda s pravom možemo da se zapitamo da li je potreban poseban talenat da bi neko postao špijun. Iako se uglavnom biraju po nalogu obaveštajnih službi, dešava se da se pojedinci sami prijave za ovaj posao. Da bi im se verovalo, moraju dobro da se pokažu, ali treba abiti hrabar i upustiti se u ovakvu vrstu posla. Iako se često remete politički odnosi, jer se špijun trudi da njegovo mišljenje utiče na odluke političara. Koliko je važna uloga špijuna u Drugom svetskom ratu pokazuju podaci o tome da Staljin nije želeo da poveruje da će ga, kako je on smatrao njegov prijatelj Hitler napasti, iako su sve vreme sovjetski špijuni insistirali na ovom podatku. Ipak, na kraju se pokazalo da su specijalni agenti ipak bili u pravu kada je napad Nemačke na SSSR bio u pitanju.

One Reply to “Vreme demokratije – svako radi šta hoće”

Оставите одговор на Slobodan Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *